Abraham Linkoln

(12. 2. 1809 - 15. 4. 1865)
  • Profesija:
O autoru

Abraham Linkoln je bio šesnaesti predsednik SAD.

Rođen je u siromašnoj familiji, a u mladosti je dobio dozvolu da se u državi Ilinois bavi advokaturom, iako nije imao završenu ni osnovnu školu. Politikom se bavio od 1832. a 1856. priključio se republikanskoj stranci, osnovanoj zato da bi se suprotstavila širenju ropstva među novopriključenim državama SAD.

Godine 1860. njegov izbor za predsednika SAD je potaknuo južne robovlasničke države SAD da započnu proces otcepljenja i stvore Konfederativne Američke Države. Linkolnova vlada u Vašingtonu nije priznala novostvorenu konfederaciju tako da je u proleće 1861. došlo do izbijanja Američkog građanskog rata.

Iako se nije istakao kao posebno talentovan ratni vođa niti je, sve do pred sam kraj, imao uspeha u izboru generala Unije, Linkoln je imao ključnu ulogu u pobedi Unije. Dok je na početku, iz političkih razloga, kao cilj rata naveo očuvanje Unije, godine 1862. je doneo proklas o ukidanju ropstva, čime je Unija stekla simpatije svetske javnosti. Istovremeno je bez mnogo obzira kršio i mimolizao mnoge ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama kako bi suzbio južnjačku petu kolonu. Njegov mandat je značajan po celom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun federalnih država.

Nekoliko meseci nakon što je Linkoln pobedio na izborima 1864. godine, Konfederacija je prisiljena na kapitulaciju i rat je završen pobedom Unije. Nekoliko dana kasnije, 15. aprila 1865. Linkoln je ubijen u pozorištu kao žrtva fanatičnog južnjačkog glumca Džona Vilksa Buta.